EngleskiE-Inclusion of Vulnerable Groups: Review of International Documents from 1990 until 2020

Sažetak

U ovom radu prikazana je kronologija razvoja javnih politika kojima je osnovni cilj briga za osjetljive populacijske skupine koje, osim starije populacije, uključuju i osobe s invaliditetom, kao i rezultati istraživanja na koje su konstrukte općeg teoretskog konceptualnog modela za e-uključenost usmjerene javne politike uzete u analizu. Usmjerenost javnih politika tijekom tri desetljeća značajno se mijenjala od sprječavanja rizika i siromaštva do poticanja e-uključenosti osjetljivih društvenih skupina. Rezultati analize javnih politika od 1990. do 2020. pokazuju da je od sva četiri ključna konstrukta općeg teoretskog konceptualnog modela za e-uključenost („pristup“, „upotreba“, „osnaživanje“ i „utjecaj na kvalitetu života“) najzastupljeniji konstrukt korištenje i utjecaj na kvalitetu života. Ono što je pomalo zabrinjavajuće jest to da je u promatranom razdoblju vrlo malen postotak (19 %) javnih politika uključivao povezanost sva četiri ključna konstrukta, a da su se pritom javne politike odnosile na ranjive skupine stanovništva, poput starije populacije. Najzastupljeniji konstrukt općeg teoretskog konceptualnog modela za e-uključenost u javnim politikama bili su korištenje i utjecaj na kvalitetu života. Prema rezultatima, institucije koje su najviše u svojim strategijama poštivale e-uključenost, posebice ranjivih skupina, jesu Europska komisija, OECD i Europski parlament. Upravo je e-uključenost neophodan preduvjet za samostalnost, aktivnu uključenost u društvo i poboljšanje
kvalitete života, posebice ranjivih skupina stanovništva. Ovo trebaju osvijestiti svi dionici jer u suprotnom, ako se provodi digitalna transformacija, a da se pritom ne provodi e-uključenost svih skupina, posebice ranjivih skupina, dodatno se osnažuju oni koji su već osnaženi, a oni koji bi od digitalne transformacije mogli imati najveće koristi („ranjive skupine“) ostaju negdje po strani i dalje neosnaženi i zapostavljeni.