Odgovor na rizike od sukoba interesa u zemljama srednje i istočne Europe: slučaj Slovenije

Sažetak

U suvremenim ustavnim demokracijama zabrana sukoba interesa sprječava zlouporabu vladavine prava. Ona osigurava da se osobe zaposlene u javnim institucijama ne koriste svojim položajima i funkcijama za stjecanje privatne koristi. Iskustva iz zemalja srednje i istočne Europe pokazuju da su se državne vlasti već suočavale s izazovima internalizacije zabrane sukoba interesa. Ipak, literatura o zabrani sukoba interesa iz tih je država rijetka. Nastavno na to, ovaj rad adresira taj nedostatak ispitujući iskustvo Slovenije u suočavanju s rizicima koji su imanentni sukobi interesa. S jedne strane, rad raspravlja i analizira teorijske i normativne osnove zabrane sukoba interesa u slovenskom te europskim i međunarodnim pravnim okvirima. S druge strane, rad ispituje recentnu praksu upravnih i sudskih tijela koja se tiče zabrane sukoba interesa. Rad nalazi da je
normativni okvir za sukob interesa u slovenskome ustavnom uređenju nedavno reformiran, no još postoji rizik od potencijalnog i stvarnog sukoba interesa u državnim institucijama. Čini se da zakonska zabrana još nije potpuno internalizirana u praksu državnih institucija. Kao rezultat istraživanja autori zaključuju da javne institucije ne smiju ignorirati rizik od sukoba interesa te trebaju pokazati volju za jačanjem vladavine prava u slovenskoj ustavnoj demokraciji. Slovensko normativno i praktično iskustvo pruža lekcije koje se mogu iskoristiti u ustavnim demokracijama zemalja srednje i istočne Europe koje se suočavaju sa sličnim izazovima.