Bayes' Theorem as a Tool for Better Administration of Employee Discretion

/

Sažetak

U radu se analizira novi oblik slobodnog odlučivanja koji se temelji na podsvjesnim (osobnim) preferencijama koje se pojavljuju u slobodnom odlučivanju (u kojem su intelektualne, odnosno kognitivne funkcije javnih službenika pomiješane s njihovom osobnošću presvučene sofisticiranim, logički lako objašnjivim i pravno dopuštenim razlozima). Prostor slobodnog odlučivanja može biti nazivnik volje javnog službenika da nešto učini ili ne učini ili da nečemu dade manju ili veću težinu. Moć odabira je moguća u pravnim okvirima ali i izvan njih. Dosad se u pravu neformalna moć smatrala nezakonitom, premda su mnogi neformalni, osobito osobni elementi o kojima se nikad ne govori uključeni u donošenje odluka u pravu. Radom se nastoji razviti takav pristup koji bi osigurao da u sličnim stvarima odluke budu slične usprkos razlikama u osobnim pozadinama, kognitivnom kapacitetu ili emocionalnim varijacijama, i to na temelju Bayesovoga teorema. Moguće je utvrditi vjerojatnost da će čovjek nešto vjerovati nakon što vidi dokaze; to ovisi o tome što pokazuju dokazi i kakve su njegove prethodne sklonosti (prethodna saznanja, prethodna vjerojatnost ili prethodna uvjerenja) ili ponderi koji utječu na njegov pogled na dokaze ili vjeru koju im pridaje na početku. Spoznajući svoja preduvjerenja donositelji mogu mirnije donositi odluke u uvjetima vjerojatnosti i neizvjesnosti, a u isto vrijeme mogu se izbjeći odjeci neutemeljenih prigovora. Na taj se način mogu osobne preferencije donositelja odluke učiniti poznate drugima, a načela jednakosti i pravednosti mogu se podići na višu razinu. Daljnji razvoj prostora slobodnog odlučivanja javnih službenika temelji se na istom temelju kao i taj tip slobodnog odlučivanja – na čovjekovim osobnim (ne)djelovanjima.